Promicanja zdravih životnih navika u OŠ Zlatar Bistrica

29. travnja 2021.

Provođenje Erasmus+ projekata u OŠ Zlatar Bistrica u svrhu promicanja zdravih životnih navika

 

Posljednjih godina u našem je društvu došlo do kulturnog pomaka koji je rezultirao smanjenim boravkom djece na otvorenom zbog različitih čimbenika, od kojih bismo posebno istaknuli upotrebu tehnologije koja dovodi do premale tjelesne aktivnosti. Rezultati različitih istraživanja pokazuju da je pojačana fizička aktivnost povezana s poboljšanom strukturom i funkcijom mozga kod djece stoga smatramo da je učenje na otvorenom od suštinske važnosti za cjelokupni razvoj djece. Zbog toga se OŠ Zlatar Bistrica uključila u spomenute projekte jer su projektne aktivnosti i naša suradnja s projektnim partnerima usko povezane s boravkom i istraživačkim učenjem na svježem zraku i zdravim životnim stilovima.

 

Projekt Learning Outside-Vivid Exploration

Ciljevi projekta su: poticanje socijalne uključenosti inovativnim i kooperativnim metodama, učiniti učenje na otvorenom sastavnim dijelom svakodnevnog učenja, dijeliti ovo iskustvo s drugim zemljama kako bismo izgradili međunarodne veze, učiti učenike kako koristiti tehnologiju na odgovoran način, tj. pedagoška primjena tehnologije; upotreba inovativnih metoda u svakodnevnom radu s učenicima. Partneri projekta su Španjolska, Finska, Hrvatska, Češka, Slovačka i Portugal, a neke od projektnih aktivnosti su: izvanučionička nastava, radionice, vrtlarstvo, projektno učenje (PBL), istraživanje okruženja, okoliša, obrada ​​podataka i dijeljenje s projektnim partnerima, odlazak na mobilnosti u zemlje partnere i sl.  Primjeri proizvoda su turistički vodiči i video dokumentarni filmovi o zemljama koje sudjeluju u projektima, a digitalne materijale razmjenjujemo preko digitalne platforme eTwinning u kojoj učenici komuniciraju i surađuju sa svojim vršnjacima u sigurnom digitalnom okruženju. U projektu koristimo mnoge inovativne metode i alate usmjerene na uključivanje u projektno učenje, kooperativno učenje, igrifikaciju i IKT, a učenici koriste strategije zajedničkog učenja, timskog rada, pomažu i potiču jedni druge, dijele iskustva i rješavaju probleme te daju i prihvaćaju povratne informacije što uvelike utječe na razvoj njihova kritičkoga mišljenja. Do sada su učenici aktivno sudjelovali u raznim projektnim aktivnostima kao što je istraživanje o zemljama partnerima koristeći se literaturom iz fonda školske knjižnice, popularno-znanstvenim časopisima, online izvorima i enciklopedijama. Nadalje, učili su o eSigurnosti i sigurnom korištenju tehnologije te kako vrednovati izvore na internetu.  

Odgovorno korištenje tehnologije u suradničkom učenju i istraživanju

 

Jedna od omiljenih aktivnosti bilo je čitanje na otvorenom, u školskom dvorištu te razgovor o pročitanim knjigama. U fondu školske knjižnice nalazi se veliki broje dječjih enciklopedija koje smo pritom iskoristili kao i slikovnice te literaturu o prirodi, životinjama i biljkama koju učenici rado prelistavaju i čitaju, a za potrebe projekta bilježe informacije, izrađuju plakate i postere te druge materijale. U studenom 2019. godine ostvarena je mobilnost učitelja u Španjolsku gdje su voditeljice projekta imale priliku sudjelovati u nastavnim satima i te opažati nastavu, u radionicama Project Based Learning i Cooperative Learning s primjenom izvan učionice, upoznati partnersku školu iz Španjolske te španjolski obrazovni sustav koji su nam predstavili koordinatori iz španjolske škole. Također, među učenicima smo proveli anketu o tome koliko učenici u slobodno vrijeme provode na otvorenom. Pokazalo se da ne provodimo dovoljno vremena na otvorenom, ne onoliko koliko bismo htjeli, a razlozi su zaposlenost roditelja, školske obaveze učenika, navike i slično. Zato ovim projektom potičemo učitelje da planiraju nastavu izvan učionice (npr. u školskom dvorištu ili vrtu) kada god je to moguće, a učenike da provode što više slobodnog vremena na otvorenom, da brinu o okolišu i održivom razvoju, da se zdravo hrane i drugo. Tijekom posjeta finskoj školi u siječnju 2020. godine učenici i voditelji projekta sudjelovali su u aktivnostima u školi i izvan nje. Tako su učenici sudjelovali u radionicama robotike i programiranja te odgovornog korištenja tehnologije pri čemu su surađivali s učenicima iz zemalja partnera u mješovitim timovima. Naglasak je bio na poučavanju izvan učionice pa su učenici posjetili muzeje u Helsinkiju te Nacionalni park Linlo i Haaltia i tamo sudjelovali u terenskoj nastavi koju su vodili muzejski pedagozi. Učenici su istraživali biljni svijet spomenutih parkova, promatrali prirodu, naučili više o drveću koje raste u finskim šumama te o povijesti nastanka Finske.

Učenici na mobilnosti u Finskoj, Haaltia

 

U Helsinkiju su posjetili knjižnicu Oodi što je učenicima bilo vrlo zanimljivo iskustvo s obzirom da je knjižnica impresivna i moderno uređena. Iskustva i znanja stečena tijekom posjeta finskoj školi voditeljice projekta nastoje implementirati u svoj svakodnevni rad te u daljnje projektne aktivnosti. Iskustva iz Finske uvelike su nam pomogla da unaprijedimo rad s učenicima tijekom projekta, ali i u nastavi. Naime, nastojimo u nastavu uvesti što više samostalnog istraživačkog rada učenika, aktivnosti za usvajanje vještina informacijske pismenosti, medijske pismenosti, projektnog učenja i usmjeriti nastavu na učenike vodeći brigu o njihovim interesima i sposobnostima. Suradnja i rad tijekom ovoga projekta oplemenjuje i učenike i učitelje, a vrlo je važna i za razvoja škola partnera koje u njemu sudjeluju.

     

Istraživačka nastava izvan učionice                                                     Vrtlarske aktivnosti učenika u školskom vrtu

 

Projekt School Permaculture Garden SPG5 kao edukacija o permakulturi

Koordinator ovog projekta je Malta, a uz našu školu, partneri su Island i Sjeverna Makedonija. Sve škole uključene u ovaj projekt imaju ekologiju u srcu te pomiču zdrav način života i cjeloživotno učenje u nastojanju da učenicima pružimo kvalitetno ekološko obrazovanje i razvijanje svijesti o očuvanju okoliša o čemi se u OŠ Zlatar Bistrica učenici poučavaju od 1. razreda s obzirom da je OŠ Zlatar Bistrica međunarodna Ekoškola pa se ovaj projekt lijepo uklopio u kurikulum škole. Glavni ciljevi partnerstva za permakulturu u školama su sljedeći: razvijati brigu o Zemlji, okolišu i ljudima, razvijati cjeloživotne kompetencije kod učenika, potaknuti učenike na suradnju s europskim partnerima od rane dobi, promicati europsku dimenziju među svim sudionicima, razvijati internacionalizaciju i biti otvoreni, poboljšati komunikaciju učenika i učitelja, poticati rad u skupinama, učenje engleskog jezika, upotreba modernih metoda poučavanja i učenja itd. Škole partneri provode projekt kako bi se razvijali inovativni načini poučavanja i učenja i uvele pedagoške inovacije te kako bismo naučili više o uređenju i sadnji u školskom vrtu prema postulatima permakulture s čime se do sada nismo susretali. Tijekom projekta sudionici će steći uvid u  permakulturu te, kako se navodi u literaturi, steći više od razvijanja svijesti o okolišu ili upoznavanja vrtlarske tehnike kao takve jer permakultura spaja resurse, ljude i prirodu na načine koji opskrbljuju ljudske potrebe i istovremeno doprinose očuvanju okoliša. Ovo je interdisciplinarni projekt koji koristi temu permakulturnog vrta u školama kako bismo upoznali specifičnosti permakulture europskih partnerskih zemalja. Radeći na ovom projektu, učenici će unaprijediti svoje znanje o okolišu, poboljšat će svoje vještine iz geografije, povijesti, umjetnosti, stranih jezika i poznavanja drugih kultura. Školski vrt Osnovne škole Zlatar Bistrica nalazi se u neposrednoj blizini škole i primijetili smo da učenici vole boraviti i raditi u njemu.

Učenici OŠ Zlatar Bistrica u školskom vrtu uređuju permakulturnu gredicu

 

U prvim projektnim aktivnostima upoznali su se sa samim pojmom permakulture te vrt uređuju kada god nam vremenske prilike to dopuštaju, sade, plijeve, siju, beru plodove, uče i borave na svježem zraku. Također, sudjelovanjem u radionicama uče kako uzgojiti zdravu hranu i pripremiti ju na zdrav način dok s partnerima razmjenjuju recepte za neke tradicionalna jela kao što je ajvar, zlijevka, povrtna juha i slično. Primijetili smo da učenici, kada je lijepo vrijeme, u školu dolaze biciklima, hrane se u školskoj kuhinji domaćom zdravom hranom, vole boraviti u školskom dvorištu i vrtu te sudjelovati u nastavi izvan učionice i u terenskoj nastavi tijekom koje često nešto istražuju, rezultate rada dokumentiraju na nastavne listiće ili ih pak prezentiraju uporabom digitalnih alata. Tijekom projekta organizirane su edukacije o permakulturi i vrtlarstvu za učitelje i učenike na kojima se educiramo o tome kako pravilno kompostirati, kako iskoristiti biološki otpad iz kućanstva, kako više brinuti o ekologiji i održivosti te kako organizirati i zasaditi vrt po zakonitostima permakulture. Učenici redovito provode vrijeme u školskom vrtu te, ovisno o vremenskim prilikama i godišnjem dobu, siju i sade te degustiraju plodove kao što su cherry rajčice, luk, salata i drugo povrće pa na taj način vide konkretne rezultate svojega rada.

Permakulturni vrt na Malti

 

O tome kako sijati i saditi povrće snimaju video uratke, dokumentiraju, pišu bilješke, izrađuju plakate, postere i druge materijale kojima promoviraju zdravu prehranu i zdrav način života. Škole partneri redovito u medijima objavljuju vijesti i članke o projektu kako bi se sam projekt promovirao i kako bismo podijelili dobru praksu permakulturnog vrtlarenja s javnošću i lokalnom zajednicom. Tijekom oba projekta učenici usvajaju medijsku i informacijsku pismenost jer pretražuju različite online izvore kako bi istražili o nekoj temi ili pak o zemljama partnerima. Poučili smo ih korištenju digitalnih alata koje koristimo kako bismo izradili digitalne materijale kao što su umne mape, plakati, posteri i slično.  Na taj smo način razmijenili i zdrave recepte jer smo izradili e- knjigu o njima, vrtlarska iskustva zabilježena su u fotografijama i videima, bolje smo se upoznali s partnerima komunicirajući preko foruma, ali smo i zemaljskom poštom razmijenili suvenire koje predstavljaju zemlje partnere. Učitelji koji sudjeluju u projektu osmislili su nastavne sate u školskom vrtu te na taj način planirali nastavu iz različitih predmeta na otvorenom. Npr. nastavu Prirode i društva, Hrvatskoga jezika i Likovne kulture gdje upravo školski vrt može biti poticaj učenicima za rad, učenje i istraživanje.  Kako je ovdje riječ o različitim podnebljima, vrlo je zanimljivo vidjeti kako učenici s Malte, Sjeverne Makedonije i Islanda brinu o svojim školskim vrtovima i koje kulture sade što nam omogućava upravo tehnologija koja je ovdje kao potpora projektnim aktivnostima koje provodimo izvan učionice.

Radovi u školskom vrtu

 

U ovom projektu surađujemo i s lokalnom zajednicom, raznim stručnjacima iz područja permakulture te na taj način projekt činimo vidljivijim i zanimljivijim. Također, učenici sudjeluju u radionicama u kojima preko videokonferencija razmjenjuju iskustva s vršnjacima. Tijekom radionice s učenicima s Islanda upoznali su njihovu školu, a u radionici o ekologiji i održivosti s učenicima iz Sjeverne Makedonije predstavili su predmete izrađene od različitih materijala: torbe za kupovinu od starih majica, vaze i ukrasne predmete od staklenki, lutke i odjeću za njih od kartona i papira, brod, padobran, robota od kartona, od čepova boca, gumba, plastike i drugih materijala tako da  su na taj način odbačenim predmetima udahnuli novi život.

Uz spomenute projektne aktivnosti, učenici u OŠ Zlatar Bistrica obilježavaju i važne  ekološke datume te brinu o okolišu i održivom razvoju te na taj način od malih nogu usvajaju ekološka znanja i brinu o budućnosti.

Berba plodova iz školskog vrta

 

Snježana Kovačević i Andreja Jertec,

 koordinatorice Erasmus+ projekata u OŠ Zlatar Bistrica