Šetnja obližnjom šumom

08. veljače 2019.

Dječji vrtić 'Maslačak', Pula

 

Zajednička šetnja šumom i druženje s članom eko odbora 'barbom' Radom, te pronalaženje hrasta plutnjaka, crnike i lužnjaka. Barba Rade upoznao je djecu s karakteristikama hrasta lužnjaka, plutnjak i crnike te po čemu se razlikuju. Tijekom šetnje djeca su uočila tragove divlje svinje te su imali priliku vidjeti kako je divlja svinja iskopala zemlju i ostavila trag kopajući deblo hrasta. Uočili su hrast koji je ležao na zemlji. Krenula je rasprava što je srušilo stablo te su pojedina djeca zaključila da je oluja bacila stablo na zemlju. Pažnju im je privukao korijen stabla te su imali potrebu opipati korijen. Ujedno su zaključili da se stablo hrani uz pomoć korijena. Jedan je dječak izjavio da mu je korijenje kratko i da je zato stablo palo na zemlju. Tijekom šetnje uočili su i divlji lovor. Pomirisali su lovor i izjavili da lovor mame stavljaju u hranu. Pokušavali smo iskopati mladicu lovora te smo zaključili da nećemo uspjeti. Na postavljeno pitanje zašto lovor ne možemo iskopati jedan je dječak izjavio: Ima duboki korijen koji se ne može izvaditi. Jedna je djevojčica uočila maslačak kojeg je dokumentirala uz pomoć foto aparata. Djeca su uočila da ovaj maslačak ima žuti cvijet te da maslačak do njega ima svoju bijelu haljinicu koja mu se osušila. Osušeni uzorak cvijeta odlučili smo odnijeti u vrtić kojeg ćemo promatrati uz pomoć biološkog mikroskopa. Tijekom boravka u šumi pronašli smo 'brboške' (žireve), kore hrasta plutnjaka i lužnjaka i lišče hrasta koje smo odnijeli u vrtić. Imali su potrebu opipati i doživjeti koru hrasta crnike, lužnjaka i plutnjaka. Uočili su da plutnjak ima neobičnu koru (kora koja viri komentirao je jedan dječak) i koja je mekana. Upoznali smo djecu da se od plutnjaka rade čepovi za boce.

Postavili smo u vrtiću isprintane fotografije na kojima se nalaze tri vrste hrasta (plutnjak, crnika i lužnjak) koje smo u prirodi promatrali i istraživali. U vrtić smo donijeli sve što su djeca sakupila u šumi te su posložila jedan kutak. Tijekom sortiranja uzoraka otkrivali su teksturu, boju, miris, veličinu, te su ispisali nazive. Uz pomoć raznih šumskih uzoraka slagali su svoju sliku (stablo, cvijet, pauk…). Nacrtali su, iscrtali razne listove prema svojim željama. Razgovarajući s djecom o žirovima koje su prikupili tijekom boravka u vrtićkom dvorištu došli smo do ideje da posadimo nekoliko žirova. Nakon nekoliko tjedana niknule su sadnice hrasta. Cijeli smo proces odnosno tijek fotografirali i dokumentirali u obliku plakata koji smo nazvali od žira do sadnice hrasta. Dvije su djevojčice nacrtale hrast nakon što smo se vratili iz šume. Jedna je nacrtala hrast lužnjak a druga hrast na kojem rastu 'brboške'(žireve). 

         

U vrtićkom su dvorištu djeca na stablu hrasta uočili gnijezdo. Nakon izvjesnog vremena zaključili smo da je to gnijezdo svrake. Djecu je razveselila svraka kada je sletjela na travu te su ju mogli na kratko promatrati. Uočili su njene boje. Zaključili su da je mama svraka napravila gnijezdo za svoje mlade. Kasnije su prema izboru izrađivali svraku od lišća, grančica, žirova, zemlje i  trave. U vrtićkom dvorištu i na livadi djeca su uočila mravinjake koji ih potiču na razmišljanje i razgovore. Zanima ih, te zajednički pronalazimo odgovore kako izgleda mravinjak u zemlji i što mravi rade? Kako izgleda skladište gdje sakupljaju i odlažu hranu? Je su li mravi sada u mravinjaku ili su otišli u šetnju? Kako tako mali mogu nositi veliki list ili veliku mrvu kruha?  Imaju mogućnost nakon kiše ispred vrtića promatrati gujavice koje oni nazivaju kišnim glistama. Promatraju kako se kreću i uspoređuju koja je veća a koja manja. Jedan je dječak izjavio: „Ne znam imaju li one oči. Ne vidim ih a one hodaju kuda žele.“ Nekoliko je djece imalo potrebu držati u ruci kišnu glistu.

Morena Ravnić i Romina Đekić