Uzgojene i samonikle biljke našega kraja

29. prosinca 2017.

Dječji vrtić Kutina

Objekt 'Neven' - starija 'B' odgojna skupina (28 djece u dobi 6-7 godina - Darwinovi pronalazači)

 

Početkom nove pedagoške godine djeca su donosila u skupinu različite plodove i biljke koje su uzgojili njihovi roditelji, bake i djedovi. To nas je navelo na promišljanje o tome kako je naš kraj bogat različitim vrstama biljaka koje se koriste u prehrani ljudi i životinja. Djeca imaju sreću biti okružena prirodom, istraživati i učiti iz neposrednog iskustva. Posjet vrtu u neposrednoj blizini vrtića bio je početak istraživanja. Djeca su prepoznavala i imenovala zrele plodove i rado pomogla u branju. Naučili su koji dio biljke se koristi u prehrani, te kako se prerađuju i čuvaju za zimu. Zainteresiranost djece očitovala se u svakodnevnom prikupljanju i donošenju jesenskih plodova iz vrtova, voćnjaka, šume, polja i parka. Ponekad su na putu do vrtića pronašla i prikupila kestenje, žireve, gljivu ili maslačak te svima ponosno pokazala što su pronašla.

Kutić slikovnica opremljen je u suradnji sa roditeljima enciklopedijama i atlasima biljaka u kojima su djeca pronalazila poznate ali i uočavala neobične i nepoznate vrste. Od kuće su donosila slikovnice o biljkama te ispisane stranice s fotografijama.

Prvi dan jeseni djeca i odgojiteljice sudjelovala su na jesenskoj svečanosti. U vrtić je došla teta jesen, a djeca su u kvizu aktivno pokazala svoje znanje. Slikala su svoj doživljaj jeseni, pjevala, plesala i počastila se slatkim plodovima.

Kada je u našem kraju počela berba kukuruza David je došao u vrtić s punom vrećom klipova kukuruza. Želio je djeci pokazati kako izgleda kukuruz i što se s njim može raditi. Runili su klipove kukuruza, u kutiću građenja gradila su farmu i prevozila zrnje u izgrađene silose i kukuruzane. U kutiću male matematike djeca su vagala i uspoređivala težine te sve to bilježila na plakatima, usitnjavala zrnje u tarioniku, gledala kako namočeni kukuruz klija, a od klasja su pravila bunar i druge građevine. Nastala je prva identifikacijska kartica: kukuruz. Osim kukuruza, roditelji su iz svojih voćnjaka u skupinu donosili različito voće, a najviše jabuke. Djeca su ih svakodnevno jela i kroz različite aktivnosti naučili sve o njima. Izabrala su i najbolju jabuku, crvenu i slatku koja je dobila najviše dječjih glasova u istraživanju o najboljoj jabuci.

 

Mali istraživači naše skupine obišli su vrtićko, prekrasno zeleno igralište i izradili kartu staništa našeg bilja, drveća, cvijeća i ukrasnog grmlja. Fotografirali su dijelove igrališta, u atlasu potražili nazive, te su nacrtala i locirala pojedine dijelove zelenih površina. Označili su imena drveća i grmlja. Djeca su primijetila da neko drveće gubi lišće, a drugo ne. Postavila su pitanje zašto je to tako i što se događa s lišćem koje padne na zemlju. Odgovor na ovo pitanje potražili su u obližnjoj šumi. Doživjela su šumu svim svojim osjetilima. Šuškanje lišća pod nogama, bacanje i valjanje u lišću, osjetila su miris šume u jesen, prikupili su lišće, gljive, mahovinu, grančice. U jesenjem tepihu od lišća pronašli su odgovor na svoje pitanje. Ispod lišća i ispod kore drveća, na trulom panju djeca su otkrila svijet sitnih kukaca i gujavice. Proučili su gujavicu, kosa, ježa, vjevericu i bubamaru i izradila njihove identifikacijske kartice. Sve ove životinje promatrali smo u našoj okolini, uočili njihova staništa i važnost njihovog postojanja. Donoseći različito lišće u skupinu djeca su uočila sličnosti i razlike, a naučila su i koji list i plod pripada kojem drvetu. Na plakat su zalijepila doneseno lišće i plodove te su označila i ispisala njihove nazive. Tijekom šetnji mali detektivi promatraju i pronalaze te imenuju poznate biljke. Jednu biljku uzimaju kao uzorak i tehnikom prešanja i sušenja izrađuju mali herbarij. Velika enciklopedija biljaka je od velike pomoći u detektiranju naziva prikupljenih biljaka. Nastaju identifikacijske kartice maslačka, nevena, djeteline i tratinčice.

Roditelji su upoznati s našim projektom i aktivnostima na roditeljskom sastanku, putem obavijesti u kutiću za roditelje i na panou Ekoškole, te putem priloga na vrtićkim internetskim stranicama. Podržavaju i potiču naše aktivnosti te se u njih i uključuju. Nelina baka donirala nam je grm hibiskusa kojem djeca pronalaze prikladno mjesto na vrtićkom igralištu, te ga u suradnji sa domarom sade.

Djeca su primijetila kako u našem gradu vrijedne tete i stričeki sade maćuhice u cvjetne gredice. Rodila se ideja kako bi naš vrtić isto lijepo izgledao ako posadimo u cvijetnjake isto to cvijeće. Svoju ideju djeca su prezentirala našoj ravnateljici koja je odobrila sredstva za kupnju sadnica maćuhica. Uslijedila je radna akcija sadnje te daljnja briga i zalijevanje. Svima su ponosno pokazivali cvijeće, pazeći da ga netko ne iščupa ili zgazi.

Obilježavanjem Dana grada, djeca su otkrila da Kutina znači dunja. Iva je iz svog voćnjaka donijela vrećicu žutih, mirisnih dunja koje su djeca sjeckala, ribala i pravila kompot u kutiću kuhinje. Njena majka nas je počastila sa sirom i pekmezom od dunja, a Nikina majka je predložila da stablo dunje, koje je donirala posadimo u okolici vrtića. I tako smo opet u suradnji sa domarom iskopali rupu i posadili novo stablo na našem igralištu.

Kako na našem igralištu ima puno različitog grmlja i stabala kojem je otpadalo lišće, često smo pomagali tetama spremačicama sakupljati ga. U jednom kutu igrališta nalazi se kompostana gdje su djeca lišće odlagala sa ciljem da u proljeće koriste kompost za sadnju novih biljaka.

Zahladilo je pa su djeca više boravila u sobi, te su iskazali interes za različite sjemenke i suho bilje. Prikupljeno sjemenje koje su donirale mame i bake pohranili smo u označene staklenke, našu malu banku sjemena. Sa začinskim biljem smo također napunili staklenke, označili ih i istraživali mirise te pronalazili njihove fotografije u Enciklopediji biljaka.

Pozvali smo Romanovu majku, magistru farmacije, da predstavi djeci svoje zanimanje. Ona je osmislila izradu krema za ruke i sapuna od nevena, lavande i crnog sljeza. Djeca su joj pomagala u čitanju recepata, vaganju i miješanju sastojaka. Na kraju su gotovu kremu pakirali u kutijice. Sapun su rado koristila za pranje ruku.

Tradicionalno sijanje pšenice iskoristili smo za istraživanje. Djeca su otkrila kako sjemenka proklija, oživi, te naraste vitka, mlada, zelena biljčica. Otkrila su da pšenica neće narasti ako ju previše zalijevamo, ako ju ne zalijevamo i ako je na nekom tamnom i mračnom mjestu.

Renata Brozović, odgojiteljica mentorica i Biljana Džorlev, odgojiteljica