Eko škola

Dječji vrtić Jabuka, Zagreb

Resnički put 88
10040 Zagreb

Telefon: 01 2995312
Fax: 01 2923880
E-mail: strucnitim@vrtic-jabuka.hr
Web: www.vrtic-jabuka.hr

Ravnatelj/ica: Ljiljana Petrinec
Školski koordinatori: Ravnateljica Ljiljana Petrinec, pedagoginje Nevenka Vuleta i Lidija Pavelić, odgojiteljice: Marina Lujić, Mirjana Dakić
Godina stjecanja statusa: 2012
Trenutni status: Brončani status
Projekti :

  • Mi jedemo odgovorno - We Eat Responisible
  • Bogatstvo otpada

    Ciljevi projekta: razvijanje ekološke svijesti i kritičkog odnosa djece i odraslih u odnosu na uočene ekološke probleme(velike količine smeća i otpada te njihovo neprimjereno odlaganje). Zadaće: kod djece razvijati navike sakupljanja, razvrstavanja i iskorištavanja otpada u neposrednom okruženju.Poticati pozitivne stavove prema okolišu i aktivno sudjelovanje u njegovu očuvanju.Poticati ponovnu uporabu - prenamjenu materijala iz svakodnevne upotrebe kroz izradu poticaja i sredstava za igre i istraživanje u centrima igara. Kroz istraživačko spoznajne aktivnosti otkrivati razlike između smeća i otpada,vrijeme razgradnje,te kako možemo utjecati na smanjenje.Krenuli smo od dječje spoznaje o tome što znaju o smeću i otpadu.Nekoliko izjava : Otpad je nešto pokvareno što možeš očistiti,popraviti i ponovno koristiti.Otpad je nešto što se baca u kontejnere.Otpad se odlaže u spremnike raznih boja. Smeće je kada ti nešto ne treba.U kontejner bacamo smeće po koje dođe kamion i odveze ga na otpad.Smeće je nešto što je jako staro i više nam ne treba. Recikliranje je: kada nešto možemo ponovo iskoristiti kako ne bi bezveze bacili. Kada nešto baciš, a valja i možeš ponovno iskoristiti.Što je razgradnja? To znači da nešto što si sagradio i nije dobro, razrežeš i ponovo sagradiš. Na ova i druga pitanja djeca su kroz rad na slikovnom materijalu, razgovor i raznovrsne pokuse dobivali odgovore. Svoja zapažanja su i sami dokumentirali, a sve je to služilo za daljnji stjecanje spoznaja i razvijanje navika.Rad na projektu osim proširivanja spoznaje pozitivno je utjecao i na druga područja razvoja. Naučili su nove riječi: bio otpad, reciklažno dvorište, kompost.Odvojeni otpad nije smeće i poslije se može iskoristiti.Dobrobit rada na projektu za djecu je višestruka.Jedna od važnih dobrobiti primjena stečenih znanja i navika u svakodnevnom životu. Svojim pozitivnim ponašanjem prema otpadu djeca su djelovala i na odrasle te su osim u vrtiću poticali i u obiteljskom okruženju su djelovali kao mali ekolozi.

  • Drvo

    Cilj projekta: potaknuti djecu i odrasle na odgovorno ponašanje prema drvetu kao važnom prirodnom resursu. Zadaće: kod djece poticati svijest o potrebi primjerene skrbi o drveću u neposrednom okruženju, poticati uočavanje i rješavanje problemskih situacija vezanih za drveće u neposrednom okruženju.Upoznavanja različitih vrsta drveća i bioraznolikost Upoznati se a životinjskim svijetom kojemu je drvo stanište i međusobnu ovisnost. Planirane aktivnosti: kroz raznovrsne istraživaško spoznajne aktivnosti dobiti odgovore na pitanja Kako i zašto drvo raste , vrste listopadnog i vazdazelenog drveća u neposrednom okruženju, te važnost i uloga drveta u životu čovjeka. Do spoznaja smo dolazili kroz rad na slikovnom materijalu, neposrednim promatranjem i istraživanjem. Sve aktivnosti dokumentirali smo primjenjujući raznovrsne modele dokumentiranja koje smo koristili u planiranju daljn ih aktivnosti. Podržavajući interes djece stalno smo nadograđivali spoznaju i razvijali svijest o važnosti primjerenog djelovanja čovjeka prema drveću kao važnom prirodnom resursu. Od raznovrsnih aktivnosti posebno ističemo recikliranje starog papira i njegovo korištenje u likovnim aktivnostima čime smo ostvarivali važnu zadaću očuvanja okoliša (drveća) za proizvodnju papira. Od iznimne važnosti za ostvarivanje ciljeva i zadaća projekta je blizina Čulinečke šume. Kroz neposredno promatranje kroz godišnja doba djeca su pratila i promatrala promjene na drveću ali i uočavala problemske situacije u šumi ( ne3odgovorno odlaganje otpada i smeća). Preko svojih slikovnih i foto zapisa s uočenim problemima upoznali su članove lokalne zajednice i predlagali rješenja. Šuma nam je važna i molimo odrasle da se odgovornije ponašaju prema istoj.Roditelji su aktivno sudjelovali u realizaciji nekih aktivnosti iz projekta (prikupljanju slikovnog i drugog materijala za istraživačke aktivnosti, obogaćivanje dječjeg iskustva o važnosti drveća u eko sustavu općenito i kako primjereno djelovanje čovjeka može pozitivno utjecati na to. Plan aktivnosti projekta: Od korijena do lista, Listopadno i vazdazeleno drveće, Drvo i životinjski svijet u njemu i uz njega, Uporaba drveta, kako možemo utjecati na očuvanje drveća kao važnog prirodnog resursa.

  • Biljni i životinjski svijet na našem dvorištu

    Cilj projekta: poticati na skrb o biljnom i životinjskom svijetu na dvorištu kao važnom segmentu neposrednog okruženja. Projekt je nastao na inicijativu djece koji su svakodnevnim situacijama tijekom boravka na zraku pokazivali interes za novim spoznajama o kukcima i njihovim staništima. Iz tog pokazanog interesa razvio se cijeli projekt sa nizom tematskih cjelina. Dvorište našeg vrtića bogato je ( povrtnjak, cvjetnjak, raznovrsna stabla drveća i sl) Zadaće projekta: nastaviti proširivati spoznaju djece o biljnom i životinjskom svijetu, uočavati međusobnu povezanost biljnog i životinjskog svijeta te njihov utjecaj na život čovjeka. Tijekom rada na projektu djeca su kroz raznovrsne aktivnosti otkrivala i dolazila do novih spoznaja te zajedno s odgojiteljicama otkrivala mogućnosti utjecaja čovjeka na očuvanje eko sustava vrtićkog dvorišta. Djeci je bilo zanimljivo pratiti promjene u biljnom i životinjskom svijetu kroz izmjenu godišnjih doba.Dosadašnje spoznaje su nadograđivali i proširivali a budući da su kroz neposredno iskustvo otkrivali nove stvari i sam proces učenja bio je zanimljiv. Kroz rad na projektu djeca su razvijala svoje kompetencije i postavljeli temelje za cjeloživotno učenje.Osim manipulativno-istraživačkih aktivnosti, primjenjivali smo raznovrsne druge aktivnosti ( izražavanja i stvaranja, radno-praktične ,i sl.)Ono što su naučili kroz rad na projektu u vrtiću djeca su primjenjivala u obiteljskom okruženju,a povratne informacije od roditelja govore da su djeca promijenila odnos prema kukcima i ostalim životinjama. Pozitivne stavove i navike skrbi prenosili su u svoje igrovne aktivnosti (hranilišta za ptice su izrađivali i kod kuće, pažljivije su se odnosili prema kućnim ljubimcima, cvijeće nisu trgali i pomagali su odraslima u cvjetnjaku i povrtnjaku). Roditelji su bili aktivni sudionici u provedbi projekta i kroz aktivni boravak u prirodi zajedno s djecom otkrivali, dokumentirali i tako bogatili dječji rječnik i nadograđivali spoznaju ali i poticali senzibilitet za prirodu.Nekoliko razmišljanja djece o temi: Kako nastaju leptiri? Prvo bude gusjenica,onda bude pahuljica,onda iz pahuljice iziđe lijepi leptir. kada mama leptir pozove svog sina gusjenicu, onda nastane pahuljica, pa veliki leptir. Našao sam bebu puža. Gle, izlazi i škaklja me. Idem ga staviti gdje je i bio (odnosi ga na panj). Gle našao sam gljivu.Evo, stavit ću gljivu pored puževa,ovo će im biti hrana.Idem naći jednu dekicu, listić dekicu za puža.Oni će tu spavati a mi idemo u vrtić ( ostavlja ih na panju).