Eko škola

Osnovna škola kraljice Jelene, Solin

Put mira 3
21210 Solin

Telefon: 021 683-642
Fax: 021 683-644
E-mail: ured@os-kraljicejelene-solin.skole.hr
Web: http://www.os-kraljicejelene-solin.skole.hr/

Ravnatelj/ica: Vesna Ružić
Školski koordinatori: Marijana Krajinović, Sanja Matić
Godina stjecanja statusa: 2012
Trenutni status: Srebrni status
Projekti :

  • Veliki lov na biljke - The Great Plant Hunt
  • Voda, rijeka Jadro

    Istraživanje rijeke Jadro. Istraživanje fizikalno - kemijskih parametara i istraživanje biljnih i životinjskih vrsta u rijeci Jadro, zaštićena vrsta - mekousna pastrrva.

Eko odbor

Eko odbor

Članovi eko odbora:

Članovi eko odbora su: ravnateljica Vesna Ružić, pedagoginja Sanja Matić, knjižničarka Vesna Kurtović, učiteljiljice razredne nastave Maja Matas, Vedrana Kuduz, Edita Rizvan, Maja Pletikosić, učitelji prirode ,biologije i kemije Marijana Krajinović, Ana Teklić, Marijana Gudić, učiteljica likovne kulture Katarina Prlić, učitelji geografije Marijana Banduć Buljan, Marko Sorić te učenici razredne i predmetne nastave, roditelji i domari.


Godišnji plan i program Eko škole

Naziv teme: PLAN I PROGRAM EKO ŠKOLE
Cilj:
  • EKO TEMA: VODA
    • CILJ je educiranje učenika o problemima opskrbe vodom zbog onečišćenja i klimatskih promjena. Poseban naglasak je na zaštiti i očuvanju rijeke Jadro, bitne karike u opskrbi pitkom vodom u našem zavičaju. Učenici trebaju uvidjeti važnost racionalnog trošenja vode i načinima štednje ovog dragocjenog resursa.
    • ZADATAK – Niz radionica u školi i na terenskoj nastavi vezan za Svjetski dan voda 21. ožujka
  • EKO TEMA: OTPAD – selektivno skupljanje i razvrstavanje otpada u školi
    • CILJ je educiranje učenika o nužnosti recikliranja te smanjenju količine otpada kojega proizvodimo.
    • ZADATAK – Odlaganje papirnatog i plastičnog otpada, stakla i baterija u odgovarajuće spremnike u učionicama ili u hodniku škole. Sudjelovanje u akciji sakupljanja baterija;  Akcija sakupljanja starog papira; izrada recikliranog papira. Odvajanje i sakupljanje plastike.
  • EKO TEMA: BIORAZNOLIKOST
    • CILJ: Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Cilj je učenike educirati o važnosti očuvanja bioraznolikosti, naročito zavičajnih endema (npr. Mekousna pastrva).
    • NOSITELJI: Svi učitelji, učenici, razrednici, voditelji INA, predmetni nastavnici
  • EKO TEMA: ENERGIJA
    • CILJ je edukacija učenika o posljedicama uporabe fosilnih goriva i o njihovoj ograničenosti. Shvatiti nužnost štednje energije u školi i kući, te poticanje na iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
    • ZADATAK – Očitavanje brojila struje, izračun potrošnje po učeniku. Upoznavanje s izolacijom i postupcima u školi koji pridonose štednji energije te provjera istih.
  • UKLJUČIVANJE U PROJEKT „POSADI STABLO NE BUDI PANJ“
    • Udruga Zasadi  stablo ne budi panj je pokrenula akciju s idejom da svatko može zasaditi stablo i tako pridonijeti poboljšanju vlastite životne sredine, ujedno i borbi protiv klimatskih promjena.
    • Prepoznali smo važnost akcije i u  suradnji s lokalnom zajednicom odlučili zasaditi  što više stabala i da time istaknemo važnost i dobrobit drveća i zelenila, osobito u urbanim sredinama.
    • Tako smo se uključili u tjedan  kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021.godini  sa sloganom „Zasadi stablo, ne budi panj!“
    • Akcija će se održati kroz 3. mjesec u školskom dvorištu. Sudjelovati će učenici grupe Mladi cvjećari s voditeljicom Anom Teklić, prof. biologije i kemije, prof. Marijana Krajinović koordinatorica Eko škole, ravnateljica Vesna Ružić, predstavnicom udruge Zasadi stablo ne budi panj Lara Javorčić i pedagoginjom Sanjom Matić.

Zadatak:
  • Pratiti stanje okoliša škole te prostor unutar škole kroz : praćenje skladištenja otpada, praćenje utroška enegije i vode te istraživanje bioraznolikosti.
  • Održavanje Projektnog dana na temu ODRŽIVI RAZVOJ.
  • Obilježavanje svih važnih datuma vezanih za Održivi razvoj, Eko teme.

Vrijeme realizacije i način praćenja provedbe zadataka:

Tijekom cijele školske godine 2020./2021.

  • Obilježavanje Eko datuma, izrada plakata, videa, radionice na određene teme.
  • Održavanje Projektnog dana sa terenskim radom i radom u školi.

Nositelji:

Ravnateljica, pedagoginja, eko odbor, učitelji, učenici i stručno osoblje.

Praćenje stanja i ocjenjivanje

Naziv teme: Međunarodni Dan biološke raznolikosti
Ostvareni ciljevi:

Prepoznavanje zaštićenih biljaka RH.


Realizirani zadaci:

Povodom Svjetskog dana bioraznolikosti koji se obilježava 22. svibnja i u okviru eTwinning projekta Let,s Live sustainably učenici šestih razreda su sa svojim učiteljicama biologije i kemije  Marijanom Gudić i Marijanom Krajinović na satu prirode obilježili taj dan. Učenici 6. b.,d. i e. razreda s prof. Gudić izradili su digitalnu knjigu u alatu bookcreator o zaštićenim vrstama u Hrvatskoj i očuvanju bioraznolikosti.

 

 


Vrijeme realizacije:

21. i 22. svibnja 2021.


Nositelji:

Učenici 6. razreda, učitelji prirode i pedagoginja.

Naziv teme: Svjetski Dan planeta Zemlje - 4. razred, PŠ Mravince i Kučine
Ostvareni ciljevi:

Obilježavanje Dana planeta Zemlje kroz izradu postera i obradu lektire Eko Eko.


Realizirani zadaci:
  • Svjetski Dan planeta Zemlje je 22. travnja.
  • Učenici 4. razreda  obilježili su ovaj dan kroz brojne aktivnosti. Jedna od aktivnosti bila je izrada postera vezanih za ovaj dan. Djeca su svjesna koliko je važno živjeti u zdravom i čistom okolišu. Svi mi imamo ulogu u zaštiti planeta za buduće generacije!
  • Na satu hrvatskog jezika obradili su lektiru "Eko Eko", povezanu s proslavom ovog dana. Na satu likovne kulture ilustrirali su pročitanu lektiru.
  • Učenici su uživali u svim aktivnostima.
  • Uz to, još su jednom osvijestili koliko je svima nama važno da budemo odgovorni i ekološki osviješteni stanovnici Zemlje!

 


Vrijeme realizacije:

22.04.2021.


Nositelji:

Učenici 4. razreda sa učiteljicom Editom Rizvan.

Naziv teme: Dan planeta Zemlje - 1. i 2. razred, PŠ Kučine
Ostvareni ciljevi:

Održane su radionice na temu Dana planeta Zemlje.


Realizirani zadaci:
  • Dan planeta Zemlje 1. i 2. razred PŠ Kučine
  • Učenici 1. i 2. razreda zajedno sa svojim učiteljicama Majom Pletikosić i Ivanom Risek obilježili su Dan planeta Zemlje uz mnoštvo zanimljivih i edukativnih radionica. Na ovaj način dali su svoj doprinos međunarodnom  e-Twinning projektu "Lets Live Sustainably" /Živimo održivo.

Vrijeme realizacije:

22.04.2021.


Nositelji:

Učenici 1. i 2. razreda PŠ Kučine sa svojim učiteljicama Majom Pltikosić i Ivanom Risnjak.

Naziv teme: Naša škola kao održiva zajednica - Energetska učinkovitost škole
Ostvareni ciljevi:

Istraživanje potrošnje energije u školi, rasprava te analiza rezultata i prijedlozi za smanjenje potrošnje energije.


Realizirani zadaci:

I. ISTRAŽUJEMO

  • ENERGETSKA UČINKOVITOST je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije, podrazumijeva odgovornije korištenje, primjenu energetski učinkovitih materijala, uređaja i sustava.
  • ENERGETSKI CERTIFIKAT je dokument koji utvrđuje energetski razred zgrade, predočuje energetske karakteristike zgrade i daje informacije o potrošnji energije
  • ENERGETSKI RAZRED nam daje informaciju o potrošnji energije koju neka zgrada troši ( A+, A, B, C, D, E, F, G).
  • Važno je biti energetski učinkovit jer se tako smanjuje potrošnja energije uz jednaku učinkovitost te se podiže kvaliteta življenja.
  • ENERGETSKI OBNOVLJIVI IZVORI su izvori energije stvoreni iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, riječnih tokova, morskih mijena.


II. RASPRAVLJAMO

  • Nakon rasprave u skupini zaključili smo da ne koristimo dovoljno odgovorno energiju u školi.
  • Ne znamo točno kojem razredu energetske učinkovitosti pripada naša škola, ali zasigurno nije A+.
  • Koristimo neonske žarulje za rasvjetu i trošimo el.energiju, škola se zagrijava pomoću radijatora, što dnevno troši 200L nafte (lož ulja), što je 4600L mjesečno (fosilna goriva), školu rashlađujemo klima uređajem koji troše el. energiju. Naša školska zgrada je relativno nova građevina (cca. 15 godina stara). Zatvori na školi su od PVC-a. Zidovi škole su kvalitetni, dobro izolirani, ne prokišnjavaju i nemaju vlage. Škola mjesečno troši oko 18000kWh, što donosi račun od 15000 kn mjesečno. Nama se to čini previše i zasigurno postoje načini kako tu potrošnju smanjiti.


III. STVARAMO

  • Savjeti za racionalniju potrošnju energije u školi
  • Kako bismo racionalno trošili električnu energiju u našoj školi, trebamo zatvarati prozore kada se prostorije griju ili hlade. Klima uređaji bi trebali raditi na EKO modu jer se tako štedi energija.  Trebalo bi gasiti električne uređaje i digitalnu tehnologiju kada se ne koristi (računala, projektori, zvučnici). 
  • Tijekom dana trebalo bi koristiti danje svijetlo, a ne rasvjetu kada je to god moguće. 
  • Trebalo se oblačiti adekvatno i u skladu s s vremenom kako bismo manje zagrijavali prostorije.


PRIJEDLOG ZA ODRŽIVU PROIZVODNJU I POTROŠNJU U NAŠOJ ŠKOLI

  • Ulaganje u solarne ploče je veliko ulaganje, ali se isplati.  Solarne ploče su dizajnirane da upijaju sunčeve zrake kao izvor energije.  Fotonaponske čelije pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu koju bismo koristili za naše uređaje u školi. Solarne čelijama bismo mogli pomoću Sunčeve energije zagrijavati vodu u školi. 

ENERGETSKA UČINKOVITOST ŠKOLE

I. ISTRAŽUJEMO

  • ENERGETSKA UČINKOVITOST je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije, podrazumijeva odgovornije korištenje, primjenu energetski učinkovitih materijala, uređaja i sustava.
  • ENERGETSKI CERTIFIKAT je dokument koji utvrđuje energetski razred zgrade, predočuje energetske karakteristike zgrade i daje informacije o potrošnji energije
  • ENERGETSKI RAZRED nam daje informaciju o potrošnji energije koju neka zgrada troši ( A+, A, B, C, D, E, F, G).
  • Važno je biti energetski učinkovit jer se tako smanjuje potrošnja energije uz jednaku učinkovitost te se podiže kvaliteta življenja.
  • ENERGETSKI OBNOVLJIVI IZVORI su izvori energije stvoreni iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, riječnih tokova, morskih mijena.


II. RASPRAVLJAMO

  • Nakon rasprave u skupini zaključili smo da ne koristimo dovoljno odgovorno energiju u školi.
  • Ne znamo točno kojem razredu energetske učinkovitosti pripada naša škola, ali zasigurno nije A+.
  • Koristimo neonske žarulje za rasvjetu i trošimo el.energiju, škola se zagrijava pomoću radijatora, što dnevno troši 200L nafte (lož ulja), što je 4600L mjesečno (fosilna goriva), školu rashlađujemo klima uređajem koji troše el. energiju. Naša školska zgrada je relativno nova građevina (cca. 15 godina stara). Zatvori na školi su od PVC-a. Zidovi škole su kvalitetni, dobro izolirani, ne prokišnjavaju i nemaju vlage. Škola mjesečno troši oko 18000kWh, što donosi račun od 15000 kn mjesečno. Nama se to čini previše i zasigurno postoje načini kako tu potrošnju smanjiti.


III. STVARAMO

  • Savjeti za racionalniju potrošnju energije u školi
  • Kako bismo racionalno trošili električnu energiju u našoj školi, trebamo zatvarati prozore kada se prostorije griju ili hlade. Klima uređaji bi trebali raditi na EKO modu jer se tako štedi energija.  Trebalo bi gasiti električne uređaje i digitalnu tehnologiju kada se ne koristi (računala, projektori, zvučnici). 
  • Tijekom dana trebalo bi koristiti danje svijetlo, a ne rasvjetu kada je to god moguće. 
  • Trebalo se oblačiti adekvatno i u skladu s s vremenom kako bismo manje zagrijavali prostorije.


PRIJEDLOG ZA ODRŽIVU PROIZVODNJU I POTROŠNJU U NAŠOJ ŠKOLI

  • Ulaganje u solarne ploče je veliko ulaganje, ali se isplati.  Solarne ploče su dizajnirane da upijaju sunčeve zrake kao izvor energije.  Fotonaponske čelije pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu koju bismo koristili za naše uređaje u školi. Solarne čelijama bismo mogli pomoću Sunčeve energije zagrijavati vodu u školi. 


II. RASPRAVLJAMO

  • Nakon rasprave u skupini zaključili smo da ne koristimo dovoljno odgovorno energiju u školi.
  • Ne znamo točno kojem razredu energetske učinkovitosti pripada naša škola, ali zasigurno nije A+.
  • Koristimo neonske žarulje za rasvjetu i trošimo el.energiju, škola se zagrijava pomoću radijatora, što dnevno troši 200L nafte (lož ulja), što je 4600L mjesečno (fosilna goriva), školu rashlađujemo klima uređajem koji troše el. energiju. Naša školska zgrada je relativno nova građevina (cca. 15 godina stara). Zatvori na školi su od PVC-a. Zidovi škole su kvalitetni, dobro izolirani, ne prokišnjavaju i nemaju vlage. Škola mjesečno troši oko 18000kWh, što donosi račun od 15000 kn mjesečno. Nama se to čini previše i zasigurno postoje načini kako tu potrošnju smanjiti.


III. STVARAMO

  • Savjeti za racionalniju potrošnju energije u školi
  • Kako bismo racionalno trošili električnu energiju u našoj školi, trebamo zatvarati prozore kada se prostorije griju ili hlade. Klima uređaji bi trebali raditi na EKO modu jer se tako štedi energija.  Trebalo bi gasiti električne uređaje i digitalnu tehnologiju kada se ne koristi (računala, projektori, zvučnici). 
  • Tijekom dana trebalo bi koristiti danje svijetlo, a ne rasvjetu kada je to god moguće

Vrijeme realizacije:

22.03.2021.


Nositelji:

Učenici 8. a razreda sa razrednicom Jelenom Karaman.

Naziv teme: Naša škola kao održiva zajednica - Potrošnja vode, skladištenje otpada
Ostvareni ciljevi:

Istraživanje i rasprava o održivosti škole kroz različite segmente: potrošnja vode, energije, skladištenje otpada.


Realizirani zadaci:

I.  ISTRAŽUJEMO

  • Nema života na Zemlji bez vode. Zamisao da bi svi trebali imati pristup pitkoj vodi nalazi se visoko na ljestvici prioriteta međunarodne zajednice. Pijete vodu kroz cijeli dan, čak i kad niste žedni. Bez vode ne možemo dulje od tri dana.
  • U našim zemljama je vrijednije zlato, a u siromašnim je vrijednija voda jer im je manje dostupna.
  • Prema pitkoj vodi se odnosimo loše jer je uzalud trošimo i rabimo.
  • U Hrvatskoj trošimo znatno više vode nego u Nigeriji gdje nije baš dostupna.
  • Bez vode nije moguća nijedna ljudska djelatnost: 70% vode koristi se u poljoprivredi, 22% u industriji i 8% u kućanstvima.

II. RASPRAVLJAMO

  • U školi vodu koristimo za: piće, pranje ruku i wc.
  • Mjesečno škola potroši čak 1000 kuna vode.
  • Učenici se često nepotrebno polijevaju vodom.
  • Učenici ostavljaju otvorene slavine da teče vode.
  • Učenici moče  papire i bacaju ih po zidu...
  • 22.3. obilježavamo Svjetski dan voda.  Odražavamo radionice, raspravljamo o toj temi. Kreativno se izražavamo (likovno i pisano).

III. STVARAMO
Savjeti i prijedlozi za racionalniju potrošnju vode u školi:

  • racionalnije puštanje vode u kotliću
  • ne prolijevati vodu 
  • ne koristiti toplu vodu ako nije potrebno
  • uvesti bijele ploče umjesto klasičnih ploča koje treba prati
  • koristiti Sunčevu energiju za zagrijavanje vode
  • informirati se o načinima štednje vode
  • skupljati kišnicu za zalijevanje 
  • popraviti mjesta gdje curi voda
  • ne izlijevati otrovne proizvode u odvod

GOSPODARENJE OTPADOM U ŠKOLI

  • Skupina C: Petra Grančić, Antea Ljubičić, Lana Matić, Gorana Smodlaka, Gita Žuvela

I. ISTRAŽUJEMO

  • Gospodarenje otpadom zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrži čitav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima. Njime se nekorisni otpad pretvara u korisni resurs.
  • Vrste otpada: komunalni otpad; tehnološki ili industrijski otpad
  • Otpad se razvrstava u kante za razvrstavanje poput papira, plastike, stakla...
  • Recikliranje - izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje - papir - plava, plastika - žuta, staklo - zelena, baterije - crvena, tekstil -     narančasta, tetrapak - crna
  • Kompostiranje - prirodno recikliranje, proces biološke razgradnje organskog dijela otpada - jeftin je prirodni proces koji pretvara kuhinjski i vrtni otpad u vrijednu sirovinu bogatu hranjivim tvarima za tlo

II. RASPRAVLJAMO

  • Nakon rasprave zaključujemo da u našoj školi otpad razvrstavamo djelomično. Odlažemo papir i baterije u za to predviđena mjesta.
  • Otpad nakon velikog odmora uglavnom završi u istoj kanti za smeće, a čistačice sigurno neće razvrstavati nakon što je bačeno.
  • Sve više i više koristimo naprednu tehnologiju za zamjenu papira (npr. digitalni nastavni listići), a kada se služimo papirima koristimo ih racionalno tako što printamo dvostrano i koristimo reciklirani papir.
  • Na nastavi izbjegavamo korištenje plastike koliko je to moguće.
  • U školi razvrstavamo papir i opasan otpad u posebne spremnike.

III. STVARAMO

  • Prijedlozi za odgovornije gospodarenje otpadom u školi
  • Na velikom odmoru otpad (plastične boce, škartoce, limenke) bacamo u istu kantu. Neki čak bacaju na pod te tada čistačice to kupe. Svima bi nam bilo lakše i ekološki bolje kada bi imali kante za razvrstavanje otpada. Možda bismo na neko vidljivo mjesto mogli staviti punkt s kantama za razvrstavanje otpada kako bi i učenici i učitelji mogli na odgovarajuće mjesto odlagati otpad. 
  • Jednom tjedno svaki razred može organizirati čišćenje školskog dvorišta. 
  • Ostatke od školske marende mogli bismo kompostirati i stvarati svoju biozemlju s kojom bi mogli hraniti školske masline. 
  • Što se tiče papira sve manje i manje ga koristimo. Knjige se nasljeđuju sljedećim generacijama te se time smanjuje potrošnja beskorisnog papira.  Ukinuli smo dnevnik i uveli e-dnevnik i tako štedimo papir.

Vrijeme realizacije:

22.03.2021.


Nositelji:

Učenici 8.a razreda sa razrednicom Jelenom Karaman.

Naziv teme: Zasadi stablo ne budi panj - kolektivna sadnja stabala u RH
Ostvareni ciljevi:

Akcija se održala u ponedjeljak 8.3.2021. s početkom u  13.00 sati u školskom dvorištu. U dogovoreno vrijeme okupili su se učenici grupe Mladi cvjećari s voditeljicom Anom Teklić, prof. biologije i kemije, prof. Marijana Krajinović koordinatorica Eko škole, ravnateljica Vesna Ružić, predstavnicom udruge Zasadi stablo ne budi panj Lara Javorčić i pedagoginjom Sanjom Matić.


Realizirani zadaci:
  •  U ime grada Solina su donirane sadnice: limuna, masline, ružmarina i lavande. Te sadnice zasadile su se u dvorištu škole.
  • Predstavnica udruge Zasadi stablo ne budi panj gđa Lara Javorčić je donirala sadnicu stabla cedar.

Vrijeme realizacije:

08.03.2021.


Nositelji:

Mladi cvjećari s voditeljicom Anom Teklić, prof. biologije i kemije, prof. Marijana Krajinović koordinatorica Eko škole, ravnateljica Vesna Ružić, predstavnicom udruge Zasadi stablo ne budi panj Lara Javorčić i pedagoginjom Sanjom Matić.

Naziv teme: Pitagorino stablo i kružna ekonomija
Ostvareni ciljevi:

Učenici 8.b razreda s razrednicom Marinom Stojković i profesoricom Anitom Stanković sudjelovali su u radionici na temu redizajniranja plastične ambalaže. Za početak su saznali nešto više o redizajniranju plastike te su se upoznali s novom ekonomijom plastike, tj . idejom kružne ekonomije. Nakon toga su od plastičnih vrećica izrađivali konstrukcije spirale drugog korijena ili Pitagorinog stabla. Na taj način su uz Projektni dan, obilježili i matematički ožujak.


Realizirani zadaci:

Od plastičnih vrećica izrađivali konstrukcije spirale drugog korijena ili Pitagorinog stabla. Na taj način su uz Projektni dan, obilježili i matematički ožujak.


Vrijeme realizacije:

22.03.2021.


Nositelji:

Učenici 8.b razreda sa razrednicom Marinom Stojković i Učiteljicom glazbene kulture Anitom Stanković.

Naziv teme: Recikliranje uz engleski jezik
Ostvareni ciljevi:

U sklopu projektnog dana na temu Održivi razvoj održana je na satu engleskog jezika radionica pod nazivom: REDUCE – REUSE – RECYCLE. Učenici prvih razreda (1.b i 1. d) razgovarali su na temu što to oni mogu u svakodnevnom životu napraviti tj. što mogu smanjiti, ponovno iskoristiti te što mogu reciklirati kako bi doprinijeli održivom razvoju.


Realizirani zadaci:

Nakon razgovora prionuli su izradi plakata gdje su ekološke pojmove usvajali na engleskom jeziku. Lijepili su sličice, bojali ih i pridruživali riječi na engleskom jeziku  za određeni pojam. Osim ekološke svijesti učenici su na zabavan način prošili svoj rječnik engleskog jezika.


Vrijeme realizacije:

22.03.2021.


Nositelji:

1.b i d razred sa učiteljicom engleskog jezika Marijom Milavić.

Naziv teme: Umjetnost otpada
Ostvareni ciljevi:
  • U sklopu Projektnog dana 22. ožujka 2021. razredni odjel 7.d je na temu „održivi razvoj“ bio inspiriran svojim udžbenikom iz engleskog koji sadrži tekst o njemačkom umjetniku HA Schultu, koji je sa svojom izložbom „Trash People“ ili „Ljudi smeća“  obišao cijeli svijet. Po njegovoj ideji i njegovom uzoru cilj naše radionice bio je osvijestiti da smo mi ljudi ti, koji stvaramo smeće i da to smeće zapravo ne mora postati smeće ukoliko pažljivije postupamo njime.
  • Naš „Čovjek smeća“ vjerojatno neće obići cijeli svijet ali njemu je dovoljno istu poruku poslati unutar naše škole.

Realizirani zadaci:
  • Radionicu su vodili razrednica 7.d, Katja Čagalj i knjižničarka Vesna Kurtović. Učenici su se podijelili u skupine, a svaka skupina je bila zadužena za određeni dio dijela.
  • Nakon samo tri školska sata rodio se naš „čovjek smeća“ za kojeg razred još uvijek traži odgovarajuće ime.

Vrijeme realizacije:

22.03.2021.


Nositelji:

Razred 7. d sa razrednicom Katjom Čagalj i knjižničarkom Vesnom Kurtović.

Naziv teme: PROJEKTNI DAN- ODRŽIVI RAZVOJ
Ostvareni ciljevi:

PROJEKTNI DAN - ODRŽIVI RAZVOJ

  • Dana 22.3.2021. u okviru projekta Eko škole kao i eTwinning projekta Let s live sustainable održali smo projektni dan na temu Održivi razvoj.
  • S obzirom da tema pokriva 17 različitih područja izbor je bio zaista velik. Dio učenika sa svojim razrednicima i predmetnim učiteljima se odlučio za terensku nastavu gdje su sami učenci bili domaćini u svom mjestu boravka, metodom obrnute učionice. Tako su upoznavali učitelje sa posebnostima Kučina i Mravinaca kroz biološku raznolikost na način da budu svi aktivni sudionici svijeta u kojem žive. Učenici sedmih razreda su posjetili izvor rijeke Jadro, utvrdili očuvanost okoliša i  promišljali kako održati i unaprijediti u za buduće generacije taj prirodni i vrijedni dragulj.
  • U učionicama se odvijala istraživačka nastava. Dio učenika osmih razreda  su nakon odgledanog edukativnog filma na temu Održivi gradovi i zajednice, na primjeru naše škole istražili na koji način možemo štedjeti vodu, kako godpodariti otpadom, kakva je energetska učinkovitost, koje ekološke projekte provodimo i koristilimo mi digitalnu tehnologiju u svhu očuvanja prirode.
  • Učenici šestih razreda  na temu Održiva mora i oceani  istraživali su kako očuvati Jadransko more.  Cilj radionice je bio da učenici steknu znanja o prijetnjama Jadranskom moru i  da istraže ideje o načinima održivosti Jadranskog mora za buduće generacije.
  • Ostali šestaši su sadili lavandu u školskom vrtu.
  • Dugaši su istraživali etno predmete  izrađene od materijala iz prirode,drva ili metala jer su naši pretci te materijale nalazili u svojoj okolini. Zajedničko svojstvo svih predmeta je da su razgradivi u prirodi. Možemo zaključiti  da su naši pretci pazili da očuvaju, održe prirodu za svoje potomstvo.

Realizirani zadaci:
  • upoznavanje bioraznolikosti određenog područja
  • upoznavanje važnosti čiste vode - izvor rijeke Jadro
  • recikliranje otpada i izrada predmeta od odbačenih, starih predmeta
  • sadnaj biljaka

Vrijeme realizacije:

Projektni dan je održan 22.03. 2021.


Nositelji:

Učitelji, učenici, stručna služba.

Obavješćivanje javnosti i uključivanje medija

Eko kodeks

Eko kodeks:

Planet Zemlja naša je majka! Volimo je, poštujmo i ne uništavajmo! Koliko prirodi dajemo danas, toliko će nam ona vratiti sutra! Čist zrak, čista voda, čisto tlo znače zdravlje i dug ţivot! Ako posiječemo šume, kako ćemo disati? Zemlja hrani nas, a mi nju svojom ljubavlju i čistoćom! Od danas ću raditi ekološki više, nekanam priroda zdravljem diše! Pouči i druge o vaţnosti zaštite okoliša! Sakupljaj otpad i razvrstavaj ga jer moţe biti koristan! Ono što imaš nastoj da traje što duţe! Daj priliku i prirodi da te dotakne!


Eko himna:

S rukom u ruci ispod istog neba
zaštiti prirodu, svoj okoliš treba. 
Učini prvi korak i ako ne bude lak,
budi dobar primjer- ti možeš biti jak! 
S rukom u ruci ispod istog sunca 
kad učiniš dobro, srce jače kuca. 
Ponosno reci-: „ Ja sam dio eko-škole. 
Čist zrak i bistru rijeku učenici ovdje vole.“ 
S rukom u ruci ispod iste duge 
da čuvaju okoliš, potakni i druge. 
Papir stari prikupi da šuma u miru sniva, 
ne bacaj u rijeku smeće, pusti neka riba pliva.
S rukom u ruci, zajedno možemo više. 
I ti možeš zaustaviti kisele kiše. 
Čuvaj svoju domovinu, svoju školu i svoj grad!
Priroda će blistati i to je poklon za tvoj rad.