Naziv projekta: Žuti vrt - školski projekt

Tema projekta: Školski vrt u kojemu uzgajamo limune

Opis projekta:

Naša Škola se u travnju 2016.. godine prijavila na Žmergov natječaj za lokalne školske inicijative na temu alternativnih sustava. Natječaj je proveden u sklopu EU projekta EAThink 2015. – Jedi lokalno, misli globalno. S Udrugom Žmergo, glavnim inicijatorom, potpisali smo ugovor o suradnji. Naš školski projekt 'Žuti vrt' - uzgoj, sadnja i razvoj limuna, izabran je kao jedan od pobjedničkih. Limun je zanemarena biljka čiji su plodovi izrazito zdravi. Cilj je učenicima osvijestiti važnost limuna za zdravlje. Isto tako učenicima će se prezentirati problematika uzgoja hrane u moderno doba i važnost uzgoja i konzumacije proizvoda uzgojenih u skladu s ekološkim zahtjevima. 14. listopada 2016. dostavljene su sadnice i sav ostali potreban materijal u našu školu. Učenici eko skupina nižih i viših razreda naše škole marljivo su prionuli poslu. Presadili su sadnice u cvjetnjake, smjestili ih na zaklonjeno i osunčano mjesto. Ove nastavne godine nastavili smo s održavanjem sadnica te nakon punih sedam godina ubrali smo prvi plod. Veliki i slasni limun ubrali su najmlađi ekolozi naše škole.

Naziv projekta: Eko dani u OŠ Srdoči

Tema projekta: Uređenje i čišćenje školskog dvorišta

Opis projekta:

Učenici eko skupine često skupljaju nečistoću oko svoje škole, a posebno povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje.

Učenici naše škole su udružili snage i odlučili počistiti vrtaču koja je u neposrednoj blizini škole. Glavni cilj bio je na koristan način obilježiti Dan planeta Zemlje te pokušati očistiti lokalnu vrtaču od otpada. Željeli smo skrenuti pozornost na važnost očuvanja krškog reljefa. Želimo posebno istaknuti i pohvaliti djecu koja su sudjelovala u čišćenju. Pokazali su nevjerojatan trud te im nije bilo gadljivo zasukati rukave, neovisno o tome što su pronalazili u vrtači.

Ovim činom želimo potaknuti i sve ostale, učenike i lokalno stanovništvo na odgovorno ponašanje prema prirodi.

Nakon dvosatnog aktivnog prikupljanja otpada i smeća proslavili smo rođendan Zemlji i zaželjeli dug, sretan i zdrav život, to jest suživot.

Bravo, mali-veliki čuvari prirode!

Naziv projekta: Hrana danas, jučer, sutra - Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

Tema projekta: Obilježavanje Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

Opis projekta:

Od prvog do zadnjeg dana svoga života čovjek JEDE.

Svake godine u mjesecu listopadu obilježavamo različite spomendane, Dan borbe protiv siromaštva, Dan jabuka, Dan kruha…

U našoj školi obilježavamo Dan zahvalnosti za plodove zemlje koji objedinjuje sve.

To je dan kad se prisjećamo koliko nam zemlja daje – zemlja nam daruje sve što jedemo.

Ove godine nije bilo stolova, nije bilo kruha ni jabuka, nije bilo hrane. Lonac, zdjele,

tanjuri i čaše – sve prazno na stolu. Željeli smo osvijestiti kako svi učenici u školi dobivaju besplatnu marendu – sendvič, voće, mlijeko ili mliječne proizvode, suho voće ili orašaste plodove. To nije samo obrok, to je dar.

Netko je morao uzgojiti pšenicu, zamijesiti tijesto, i ispeći, netko nahraniti kravu, netko se potruditi da ta hrana stigne do svakog učenika. A, nažalost, ta ista hrana bude bačena

u okoliš škole.

Svaki put kada se baci komad kruha, mandarina, jabuka, mlijeko, jogurt ili ručak koji nismo pojeli, bacamo trud ljudi koji su to uzgojili, vodu koja je potrošena, i vrijeme koje je

uloženo. Bacamo zahvalnost!

Zato smo taj dan iznijeli molbu našim učenicima:

Uzimajmo samo onoliko hrane koliko ćemo pojesti.

Ono što ostane – iskoristimo kasnije, ne bacajmo.

Poštujmo hranu jer bez nje nema života.

Ne bacajte hranu koja je još dobra.

Poštujte svaki zalogaj jer mnogi nemaju ni to.

Zahvalnost ne pokazujemo samo riječima, nego odgovornošću. Zemlja nam daje – a mi moramo naučiti čuvati ono što imamo.

Kako bismo ipak realizirali projektni dan odabrali smo temu „Hrana jučer, danas, sutra“.

Učenici su podučavali učenike uz pomoć zanimljivih prezentacija na temu hrane u prošlosti, industrijalizaciji hrane i brzoj hrani s produljenim rokom trajanja, aditivima u prehrani, hrani za astronaute, molekularnoj hrani, suplementima, ISO toničnim i energetskim pićima. Bilo je jako poučno i zanimljivo.

Učenici su ipak mogli degustirati hranu jučer – svježi domaći, ručno rađeni kruh s

domaćom masti, palentu kumpiricu i običnu palentu, slanu ribu, bademe i suhe smokve – IZVORNU HRANU, kao i današnju brzu, prženu hranu, uglavnom s mnogo aditiva.

„Što ćemo jesti u budućnosti?“ – pitanje je koje smo postavili učenicima.

Učenici su imali prilike dati odgovor na postavljeno pitanje.

Pročitajte neke od njih:

„Ljudi sve više i više jedu nezdravu hranu tako će se nažalost i nastaviti.

Jest ćemo zdravu hranu koja nam pomaže da rastemo, budemo ljepši i snažni.

Ljudi će izmisliti neku novu hranu u bočicama.

Palačinke s pekmezom od smokava i sve ćemo jesti od smokava. Zdrave milkshakeove

i još puno razne hrane napravljene od smokava.

Jest ćemo hranu koju će pripremati roboti i nitko neće ni znati što je unutra.

Puno ubijamo životinje pa ćemo jesti samo voće i povrće.

Jest ćemo kupus. Ja sad kupus mrzim, ali kad odrastem bi ga htjela jesti.

Sportaši će jesti zdravije, a ostali nezdravo.

Jest ćemo pilule s različitim okusima.“

Odluka je na svakome od nas.