
Ekoškole
Naziv projekta: Tragovi nevidljivih opasnosti oko nas Vizualizacija putova prijenosa i učinkovitost biosigurnosnih mjera
Tema projekta: Okoliš škole
Opis projekta:
Većina mikroorganizama je nevidljiva, ali to ne znači da nisu prisutni. Neki od njih su patogeni, odnosno uzročnici bolesti. Oni se šire dodirom ili kapljicama – na primjer kihanjem i kašljanjem. Kako bi se mikroorganizmi mogli "ulovili" i pokazati, učenici su se tijekom ovog istraživanja koristili fluorescentnom UV bojom koja je predstavlja simulirani patogen. Pod UV svjetlom mogli su pratiti svaki trag koji bi inače ostao neprimijećen.
Tijekom istraživanja učenicu su zaključili da nevidljivo ne znači i odsutno. Površine koje izgledaju čisto mogu biti pune mikroorganizama. Posebno su rizične glatke površine koje svakodnevno koristimo.
Ako znamo kako se zaraza širi - dodirom ili kapljičnim putem, možemo je i zaustaviti i na taj način spriječiti širenje zaraznih bolesti u školi i svakodnevnom životu.
Svoja otkrića podijelili su s nižim razredima naše škole te su održali radionicu upoznajmo mikroorganizme i pravilnog pranja ruku.
![]()
Naziv projekta: Obilježavanje Svjetskog dana hrane uz Foodeducators radionice
Tema projekta: Prehrana
Opis projekta:
Radeći u skupinama, učenici su istraživali dodatnu literaturu, izrađivali plakate i raspravljali o važnim pitanjima vezanim uz hranu koju svakodnevno konzumiramo. Kroz zajednički rad zaključili su koliko je važno birati lokalnu, sezonsku i raznoliku hranu te smanjiti bacanje hrane – čime ne samo da čuvamo okoliš, već i doprinosimo vlastitom zdravlju.
Uz to, učenici su naučili kako prepoznati i provjeriti mitove i činjenice povezane s hranom, razvijajući kritičko mišljenje i odgovoran odnos prema prehrani. Na taj način usvajaju znanja i navike koje će ih pratiti kroz život te im pomoći u stvaranju održivije budućnosti za sve.
Teme radionica
Odakle dolazi naša hrana
Biljna prehrana ne sadrži dovoljno proteina.
TOČNO – NETOČNO
U stvarnosti, dobro isplanirana biljna prehrana može osigurati sve potrebne aminokiseline.
Kombiniranjem različitih biljnih izvora proteina – poput graha, leće i žitarica – tijekom dana, postiže se potpuni profil proteina.
![]()
Naziv projekta: Zeleni Osijek – do kada?
Tema projekta: Okoliš
Opis projekta:
Rad je predstavljen na ovogodišnjoj državnoj Smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola u Zadru.
Česti natpisi u medijima upozoravaju nas kako naš grad koji je oduvijek poznat kao zeleni Osijek ostaje bez zelenih površina. Čitali smo kako se ruše drvoredi, proširuju parkirališta….U ovom istraživanju učenici su analizirali stabla u Gundulićevoj ulici, te najpoznatije drvorede u našem gradu.
Postavili su i nekoliko istraživačkih pitanja. Izdvajamo ova:
Je li se broj stabala u Gundulićevoj ulici povećao ili smanjio od 2011. do 2026. godine i kako to utječe na apsorpciju ugljikovog dioksida?
Koliko su stara stabla divljeg kestena, lipe i javora u Perivoju kralja Tomislva i Europskoj aveniji?
|
Godina |
Broj stabala |
Prosječna starost stabla (god) |
Suma pohranjenog ugljika (kg) |
Suma apsorbiranog ugljika (kg) |
Prosječna godišnja apsorpcija CO2 po stablu (kg) |
|
2011.
|
35 |
129 |
1 022 805 |
3 753 693 |
831 |
|
Procjena za 2026. |
35 |
144 |
1889 431 |
6 934 210 |
1 375 |
|
2026.
|
9 |
130 |
382 856 |
1 405 082 |
1 200 |
Zeleni Osijek – do kada? Ovo pitanje ne smijemo promatrati samo kao retoričko. Ono predstavlja apel za hitnu i trajnu brigu o urbanim ekosustavima. Očuvanje zelenih površina nije samo estetsko pitanje, nego ključno za buduću otpornost grada pred povećanjima temperature zraka u posljednjim godina u našem gradu. Ovim istraživanjem želimo poslati važnu poruku: stabla nisu samo ukras — ona su vitalni dio našeg grada. A kad ih nestane, i sva njihova dobrobit nestaje zajedno s njima. A kada sljedeći put prošetate pokraj nekog starog kestena ili javora — sjetite se koliko vrijedi i koliko zaslužuje ostati tamo gdje je.